LA. colonia: Tijek i završetak manifestacije

By | Lipanj 27, 2016

1465975008_494_velika_sonja jankov 0S koncem manifestacije LA. colonia: Kulturna baština – nasljeđe Mediterana, u ime organizatora , naše tvrtke i Udruge Dobre Dobričević s Lastova, čast nam je i zadovoljstvo ukratko predstaviti najvažnije točke koje su obilježile ovaj događaj, čije konačne rezultate ćemo vjerojatno tek vidjeti u bližoj budućnosti. Kao njegovim suorganizatorima, on će ostati u našim sjećanjima kao jedan vrijedan i korisni događaj za Lastovo te za čitavu regiju. Iskustva koja smo dobili tijekom organizacije i provođenja natječaja ćemo koristiti i tijekom naših sljedećih nastojanja da pomognemo, što je više moguće, daljnjem razvitku Lastova i čitavog primorsko-otočnog sklopa u Jadranskom moru. Također, uspješnim završetkom manifestacije, stvorili su se preduvjeti za njen nastavak u još većem intenzitetu tijekom sljedeće godine. Nadamo se da su svi ostali sudionici i pratitelji bili zadovoljni učinkom manifestacije i da dijele, te da će nastaviti dijeliti,  naš optimizam u daljnjem razvitku ovog događaja i dugoročnim pozitivnim utjecajima koje će on imati i tijekom sljedećih godina. Kao što je već navođeno, manifestacija je bila podijeljena na umjetničku rezidenciju i konferenciju. Obje etape su uspjele ispuniti naša očekivanja, kao i sve zadaće i ciljeve koje smo postavili tijekom prošlih mjeseci.

 

 

13445250_258941634470252_3767585226898319264_nRezidencijska etapa manifestacije trajala je od 6. do 18. lipnja, a pet participanata je uspješno obavilo glavne zadaće istraživanja mogućnosti javnog prostora Uble u širem kontekstu Lastova, kojim bi se razjasnilo, ili pak redefiniralo, kulturno, društveno i prirodno nasljeđe otoka, s ciljem podizanja svijesti o prostorno-vremenskom okruženju ove otočne sredine. Prilikom procesa istraživanja, u tijek aktivnosti uključili su se i mještani naselja, od kojih su participanti pokušavali dobiti odgovore na mnogobrojna pitanja o Ublima, kao i ispitati njihovu svakodnevnicu te izazove s kojima se suočavanju životom u ovom reliktu fašističkog urbanog i arhitektonskog planiranja 30-tih godina XX. stoljeća. Participanti su redovito sudjelovali u terenskim istraživanjima Ubla i njegove šire okolice, u svrhu upoznavanja s materijalnom ostavštinom urbanog i arhitektonskog okvira naselja. Navedenim aktivnostima, popraćenim s pisanom građom vezanom za naselje, uspjeli su ostvariti sljedeće:

Vjekoslav Gašparović je kroz skicu evolucije odnosa čovjeka i prirode na primjeru otoka Lastova, stvorio je mogući idući korak u tome slijedu. Prezentirao je moguće odgovore na pitanje može li se, poput endemskih vrsti flore i faune izoliranog pučinskog otoka, promatrati, shvaćati, tragati, njegovati i razvijati endemske običaje, postupke i pojave u društvenim i prostornim odnosima na otoku.

Viktorija Žuvela je napravila video koji je produkt kreativne klime i sinergije među sudionicima i osobnog traganja za odgovorima na složena pitanja fenomena otoka, s obzirom na to da živi i13343139_253509128346836_1156114940000093374_n radi na Korčuli.  Pristupajući problematici funkcije glavne luke – Uble u kontekstu povezivanja unutar lokalne zajednice te izoliranosti u širem kontekstu, moguće je jedino ako

promatramo Lastovo kao mikrokozmos koji opstaje sam za sebe. U nizu kadrova – fragmenata otrgnutih iz otočke realnosti, jednostavnim formama prikazuje povezanost ljudi i prirode.

Težeći svođenju izraza na što jednostavnije oblike ostaje samo ono što je sveprisutno u (svakom) otočkom karakteru – svijest o izoliranosti i oštre morske granice.

Ilustrator Ivan Jelačić promatra Uble kao turističku destinaciju. Na osnovu podataka prikupljenih u istraživanju i razgovora s mještanima razvio je seriju ilustracija koja se aplicira na različite uporabne  predmete/materijale koji mogu postati suveniri. Različitim zanimljivim i praktičnim rješenjima pakiranja proizvoda podsjeća na industriju, ljude i običaje Ubla.

Ivan Mlinar je stvorio koncept interaktivnih digitalnih razglednica Lastova koje u formi foto, video i audio mape brendiraju tajnovitu destinaciju udaljenog jadranskog otoka. Razglednice jednostavno ibrzo informiraju stanovnike i posjetitelje Lastova o svim zanimljivim sadržajima, događajima, uslugama i osobama. Foto, video i audio mape mogu dopunjavati svi korisnici virtualnog portala koji se tako dinamizira  i personalizira.

Serija fotografija Sonje Jankov fokusira se na širinu javnog i zelenog prostora koji od svih urbanih cjelina na otoku Lastovu karakterizira samo Uble. Autorica je neiskorištene građevine javnog i stambenog tipa fotografirala tako da je iza njih čisto plavo nebo i da izgledaju kao da su udaljenije jedna od druge nego što inače jesu. Čisto plavo nebo je komparirala s plavim platnom koje se stavljalo kod formalnih fotografiranja. Njima je dodala fotografije velikih kaktusa i ponekog traga stanovnika, kako bi ukazala na prazno značenje koje Uble danas imaju i koje se može i mora promijeniti.

Od 18. do 25. lipnja, nakon završetka rezidencije i predstavljanja njenih rezultata, organizirana je serija predavanja na kojima su predavači predstavljali različite teme, nastojeći potaknuti publiku na diskusiju i razmatranje važnih poznatih i manje poznatih kulturnih dobara Jadrana, kao i inicijative koje mogu doprinijeti njihovoj zaštiti i revalorizaciji te općem društvenom boljitku. Lastovski Knežev dvor, koji je bio jedno od žarišta aktivnosti za vrijeme trajanja rezidencije, ovim je postao centar zbivanja manifestacije. Istovjetno s otvaranjem prostora Kneževog dvora za javnost, u njegovom suterenu su se započele održavati predavanja i predstavljanja, tj. glavne aktivnosti konferencije. Konferencijska etapa nije zaostajala po raznolikosti gledišta. Različite teme su mnogobrojnih gledišta i metoda 13418853_258392081191874_692616676995752166_nrada ukazale na zajedničku potrebu razvitka društva, simbolizirajući i njihovo zajedništvo pri promicanju vrijednosti koje mogu voditi poboljšanju situacije u mnogobrojnim društvenim disciplinama, koje ujedno doprinose općem boljitku društva. Manifestacija time nije samo ograničena na boljitak Lastova, već čitavog jadranskog bazena i šire.

Početnu etapu predavanja obilježila su dva predavanja u kojima je predstavljena prošlost i budućnost samog sklopa Kneževog dvora  kao i dva predavanja vezana za kulturološke fenomene Lastova, lastovske fumare i Poklad.U polusatnom dokumentarnom filmu, jedan od posljednjih majstora izrade tog karakterističnog lastovskog dimnjaka, Ivan Čihoratić, objašnjava njegovu povijest, tipološke karakteristike i princip građenja.

Antun Karlović, jedan od najstarijih članova pokladnog društva, opisuje petostoljetni karnevalski običaj sa svim njegovim karakteristikama, početka, svetkovina, izradu Poklada, plesa pokladara s mačevima, obilazaka kuća, lire, halekanja, culjanja i konačno, paljenja samog Poklada. Navedeni je također sudjelovao u ulozi kneza pri lastovskoj manifestaciji Izlazak kneza, koja se usporedno odvijala tijekom 3. dana konferencije. Ona reproducira jedan od ceremonijalnih događaja iz povijesti Lastova, tj. dubrovačke uprave nad otokom,  kada bi se knez obraćao njegovom stanovništva Prilikom ovog događaja izveden  je pokladni ples s mačevima te klapske priredbe, kojima su predstavljena folklorna, plesna i glazbena povijest otoka.

13528239_261161887581560_4740953344812107345_o

Također, predstavljen je projekt Otvoreni muzej Lastovo, čija je prva točka bila otvaranje trga Lastovskog poklada, nastavljeno s otvaranjem sklopa Kneževog dvora (Palaca) kao galerijskog i etnografskog prostora, a projekt kao konačni cilj ima stvaranje disperziranog niza izložbenih prostora po glavnim žarištima života na otoku.

Od predstavljenih predavanja izdvajamo URBACT III – od lokalnog do transnacionalnog i nazad od Antonije Eremut Erceg, koji za glavnu temu ima sudjelovanje Solina u programu transnacionalne suradnje URBACT III, kojim se u suradnji s mrežom gradova provodi projekt planiranja i razvoja rubnih, često neatraktivnih područja koje obilježava supostojanje različitih funkcija (npr. rezidencijalna i industrijska zona). Glavne zadaće projekta su promjene u pristupu urbanog planiranja, aktiviranje prostornih i društvenih potencijala te bolje korištenje prostora.

Ivan Rako i Hrvoje Bota predstavili su svoj projekt Permakultura u Dalmaciji, prezentirajući gledište po kojem se prirodu treba analizirati kroz kontekst ljudskog okoliša, preuzimajući odgovornost koja dolazi s tim privilegiranim položajem. Poštivanje prirode kao cjelovitog sklopa i razumijevanje procesa u kojima je čovjek jedan od ključnih elemenata, po predavačima je ujedno i korak bliže održivom i dugoročnom suživotu čovjeka i prirode. Predavanje je analiziralo prirodne obrasce i pojasnilo ulogu čovjeka u navedenim relacijama. Projekt nudi niz etičkih principa i načela pri primjeni neinvazivnih rješenja u dizajniranju okoliša, poštujući tradiciju i autohtonost krajolika.

13483169_261692907528458_5305810237945035419_o

Maja Jurišić je predstavila mrežu udruga Pokret otoka, inicijativu otočana i ljubitelja otoka koji žele izgraditi održivo i solidarno otočno društvo kroz povezivanje pojedinaca, organizacija i ideja, temeljenih na vrijednostima koje mogu odgovoriti na niz složenih izazova s kojima se suočavaju, jednako lokalno, kao i globalno.

Davor Stipan imao je predavanje o otoku Svecu, kontinuitetu i osobitostima, s mnogobrojnim legendama, anegdotama i povijesnih priča vezanih za otok, poput stradanja engleskih mornara zbog kojeg je na zemljovidima stekao epitet Vražjeg otoka i grobova korpulentnih ljudi. Otok je danas postao tek mjesto istraživanja njegove povijesti, s obzirom na činjenicu da su zadnji stalni stanovnici nestali još prije nekoliko desetljeća.

Slična problematika se predstavila i na predavanju Ivane Zaninović o Velom Grablju na otoku Hvaru, koje je nekada bilo perspektivno i naseljeno selo, a danas se suočava s gotovo potpunim nestankom. Glavno pitanje predavanja je hoće li se projektom razvoja Etno-eko sela zaštititi ambijent ruralne arhitekture i ujedno     privući nove stanovnike koji će u njemu boraviti izvan ljetne sezone ili će postati samo muzejski primjerak nekih prošlih vremena.

 

13498075_261694747528274_6376895971436368324_o13517662_988862791235055_1938347866351474514_o

Boško Budisavljević je predstavio program Anatomija otoka 2012-2016, ciklus simpozija i radionica koje veže zajednička tema unaprjeđivanja otoka, na kojima su bili pozvani stručnjaci raznovrsnih disciplina poput urbanizma, geografije, arheologije, ekonomije, etnologije, kulturne antropologije, sociologije, arhitekture i agronomije te predstavnici lokalne samouprave i udruga te pojedinci uključeni u otočne razvojne programe. Također, u lastovskoj se školi otvorila izložba s 15 plakata na kojima su prikazani raniji rezultati programa. Kontinuitet simpozija koje  prate studentske radionice očekujemo i u ovoj godini.

Na zadnjem danu predavanja u Kneževom dvoru predstavljena su i dva filma. Alen Munitić je nakon svog predavanja o rezultatima Kina Mediteran pustio dokumentarni film Kino otok o ugroženoj i mjestimično izgubljenoj kulturi gledanja filmova u kino dvoranama koje se nalaze u malim mjestima na hrvatskim otocima. Šestoro svjedoka vremena prisjeća se tog nekada važnog fenomena na otocima te događaja vezanih uz gledanje i prikazivanje filmova, koji su im zauvijekobilježili živote.

Talijanski redatelj Enrico Masi je,  uoči Olimpijade u Rio de Janeiru, predstavio film Zlatni hram, priču o urbanoj i socijalnoj devastaciji koju je doživio London za vrijeme prošle Olimpijade, ukazujući na značajni broj nedostataka koje prate taj događaj te važnost njihove promjene ukoliko Olimpijade zaista žele biti festival mira, slobode i jednakosti među ljudima.

Iz navedenog je jasno da se tijekom proteklih dvadeset dana događao niz aktivnosti koje su prethodile početku kulturnog ljeta na otocima, najavljujući buđenje    tih sredina iz zimske uspavanosti. Nadamo se da su naša nastojanja dala doprinos širenju novih saznanja među ljudima, kao i osviještavaju o određenoj problematici i razvoju novih rješenja.  Ovim putem također izdvajamo sponzore, donatore i medijske pokrovitelje: – posebice Ministarstvo kulture RH koje je posebno značajno doprinijelo projektu,  a projektu su pridonijeli i sljedeći sponzori Hrvatska banka za obnovu i razvoj, Coca-Cola HBC Hrvatska, Hrvatske šume, Općina Lastovo, Komunalac, Jadrolinija i Nextbike Hrvatska. Navedeni su omogućili da se naši planovi materijaliziraju i postanu stvarnost. Njima neizmjerno zahvaljujemo na pomoći, kao i svim pojedincima koji su nam pomogli da se ovaj važan festival kulturne, društvene i umjetničke te nove i stare baštine realizira na što bolji način. Zahvaljujemo javnosti koja je pratila naše aktivnosti, što je od samih početka planiranja i bio naš glavni cilj. Za kraj, izražavamo našu zahvalnost svim medijima koji su pomno pratili i obavještavali o aktivnostima manifestacije te time doprinijeli obavještavanju javnosti o vrlo važnim društvenim temama te odgovorima na pitanja koja su njima postavljena, doprinoseći tako daljnjem širenju važnosti njihovog predstavljanja i djelovanja da se ona adekvatno riješe.

Srdačan pozdrav do budućih susreta,

Organizacijski odbor manifestacije